Papalina, inćun ili vinžol, srdela ili sardela, plavica, skuša ili lokarda, palamida, trupac ili rumbac, luc, tuna i sabljarka glavni su likovi netom izdane prekrasne knjige Recepti i priče s Ceste plave ribe. Izdavač je Turistička zajednica Grada Crikvenice, a urednik Zoran Šimunić Šime, mnogima znan i kao Zock iz nekadašnjeg Kluba Gastronomad na početku zagrebačke Jurišićeve ulice, u kojem se jako fino jelo i pilo.
Priče s Ceste plave ribe objašnjavaju kako se (živ)jelo u Crikvenici nekad, a izmiješane su s receptima kojima restorani s te prekrasne crikveničke prometnice bez automobila predstavljaju spomenute plave junakinje i junake. Burin tako, među ostalim jelima, nudi nudi luca konfitiranog u ulju, Dida tartar od palamide, Domino bruskete s pršutom od tune, Karoca ćufte od srdela, Half 8 filete skuše na krumpiru u kori, Trabakul crkveniške rupice, a Ulika sabljarku na brudit. I hotelski restorani imaju svoje priče: Lemoon iz Esplanade confit od fileta skuše s bobom i slanutkom, Marina marinirani odrezak tune s aromatiziranom palentom, a Miramare carpaccio od dimljene tune s aiolijem, kaparima, cherry rajčicom i ukiseljenim lukom.
Sadrži knjiga i životne priče, iz davnina i moderne, o ribama i ribolovu, braći Skomerža koja su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće promijenila svjetski pa, naravno, i kvarnerski ribolov, začinima crikveničkoga kraja, te mjestima na kojima se u ribi može uživati i kalendaru kad se to može. U dijelu Kuharica našeh non opisani su lešada od vinćoli ili sardel, selački puhanci i kirsko kafe, a posebno je poglavlje posvećeno žlahtini. Drevna sorta vinove loze koju su proslavili vinogradari iz Vrbnika na otoku Krku nastala je, piše u povijesnim knjigama, u Vinodolu na obali. A vrijedni vinari od nje rade vina toliko različitih stilova da je i u ovoj knjizi gotovo nemoguće pronaći neko jelo za koje nema primjerene žlahtine.
19.12.2025.
Piše:Ivo Kozarčanin
